Poštovani prijatelji,
ako različite religije i vjeroispovjedi prihvatimo kao različite ideologije, tada nam postaju jasniji odnosi između, primjerice, današnjih stavova ekstremnih muslimana i kršćana, militantnih ateista (povijesnih zagovornika kulta ličnosti poput komunista) i tolerantnih građana sekulariziranog zapadnog društva.
Također, tada jasnije shvaćamo suvremene borbe za objektivnost u znanosti i potrebu za povratkom širih obzora u znanstvenim istraživanjima, kao što je u tom okružju rekao slavni A. Einstein: “Mašta je važnija od znanja”. Jasnija nam je pozadina nastojanja ubacivanja po svaku cijenu teorije o makroevoluciji u obrazovni sustav kao i razlozi ignoriranja znanstvenika koji podupiru ID ili kreacionizam.
Ideologije i svjetonazori koji su posljedice tih ideologija oblikuju naš svijet.
Povijesno gledajući, a i zdravorazumski zaključujući, nemoguće je pomiriti sve ideologije. Ideološke borbe, zapravo, nisu nešto loše, sa stajališta kršćanske etike, primjerice. Misija kršćanstva je pobijediti u tim borbama, ali pošteno. Sama borba oblikuje karakter kršćana. Ako netko želi pobijediti nepošteno, automatski gubi, iako mu se čini da je na prvom mjestu. Da bi uopće bilo borbe, da bi kršćanstvo dobilo priliku pobijediti, potrebna je sloboda izbora, prisutnost konkurencije – drugih ideologija.
Tu slobodu nazivamo vjerskom slobodom. Dakle, vjerska sloboda je sloboda postojanja ideološke konkurencije, odsutnost monopola, mogućnost odabira života prema vlastitom izboru svjetonazora, kao i mogućnost promoviranja vlastite ideologije.
Opet povijesno gledajući, kad se sukobe dvije različite ideologije koje ne dijele poštovanje prema univerzalnim vrijednostima poput jednakog prava na život svakog pojedinca, tada se događaju ratovi. U Hrvatskoj i BiH bili smo svjedoci toga, prije 20 godina. Još su živi brojni svjedoci 2. svjetskog rata, koji je također imao uzroke u sukobu ideologija.
Komunizam i kršćanstvo ili islam se međusobno isključuju. Također nacizam i komunizam se međusobno isključuju iako su i jedna i druga totalitarne ideologije. Materijalizam i new age je još jedan primjer različitih ideologija. Svaka ideologija ima svoje vrijednosti od kojih neke uključuju one univerzalne, a neke ne. One s odsustvom univerzalnih vrijednosti nazivamo totalitarnim ideologijama.
Zanimljivo, kršćanstvo je isključiva religija, odnosno ideologija u ovom našem razmatranju, ali se ni u kom slučaju ne može nazvati totalitarnom. Islam je također takva ideologija, kao i židovstvo. Nije moguće štovati istovremeno Allaha i Budu. Nije moguće klanjati se Jahvi i “Dragom vođi”. Kako, dakle, postići mir među ideologijama koji je, prema H. Küngu uvjet mira među narodima?
Što vi mislite o tome? Javite nam ukratko pomoću forme za kontakt.
Definicija “mira” u ovom slučaju ne uključuje izostanak borbe nego slobodu izbora uz poštovanje univerzalnih vrijednosti. Drugim riječima, tamo gdje je vjerska sloboda, tamo je i mir. Ovoj misiji, očuvanju i promoviranju vjerske slobode namijenjene su i ove stranice Udruge za vjersku slobodu.
Ervin Farago
16.2.2012
