Logo
Facebook YouTube RSS Twitter
Udruga za vjersku slobodu u Republici Hrvatskoj, nevladina je i neprofitna organizacija koja okuplja vjernike, svećenike i vjerske službenike raznih vjerskih zajednica, one koji ne pripadaju nijednoj vjerskoj zajednici i ateiste u svim županijama Hrvatske s jedinstvenim ciljem: obrana, očuvanje, širenje i oplemenjivanje vjerskih sloboda pojedinaca i vjerskih zajednica kao i unaprjeđenje prava na slobodu savjesti i vjeroispovjedi.
Knjiga Vjerske zajednice u Hrvatskoj
header

Obilježen Svjetski dan vjerske slobode 2017.


Svečana skupština Udruge za vjersku slobodu u Republici Hrvatskoj u povodu Svjetskog dana vjerske slobode u auli Sveučilišta u Zagrebu, 28. siječnja 2017. 20170205-14_svi.jpg Zadnji vikend u siječnju posvećen je obilježavanju vjerske slobode u čemu sudjeluju vjerski i politički čelnici kao i svi podupiratelji vjerskih i ljudskih sloboda. I ove je godine svečanost održana u auli Sveučilišta u Zagrebu uz bogat program i mnogo uzvanika. Aula je bila puna. Himnu Republike Hrvatske otpjevao je Ženski hor Srpske pravoslavne opće gimnazije Kantakuzina Katarina Branković, a pozdrave je dobrodošlice na Sveučilište u Zagrebu uputio rektor prof. dr. sc. Damir Boras. Uslijedio je uvodni govor glavnog tajnika Udruge za vjersku slobodu u Republici Hrvatskoj dr. sc. Dragutina Mataka u kojem su ponovljeni ciljevi i načini djelovanja Udruge. Navodimo samo dijelove govora:

20170205-01_matak1.jpg „Udruga za vjersku slobodu u Republici Hrvatskoj nastoji promicati preventivno i izravno slobodu vjerovanja, nevjerovanja ili promjene svojih uvjerenja prema 18. članku Deklaracije o ljudskim pravima Ujedinjenih nacija iz 1948: 'Svatko ima pravo na slobodu mišljenja, savjesti i vjere; to pravo uključuje slobodu da se mijenja vjera ili uvjerenje i slobodu da se, bilo pojedinačno ili u zajednici s drugima, javno ili privatno, iskazuje svoja vjera ili uvjerenje poučavanjem, praktičnim vršenjem, bogoslužjem i obredima.' Ove ideale i ciljeve ne ostvarujemo birokratskim koalicijama, potpisivanjem obvezujućih dokumenata (što je primjerenije načinu rada političkih stranaka), već međusobnim susretima, upoznavanjem i prepoznavanjem onoga što je dobro u drugima. Naša je Udruga snažnija što je raznolikija. Jedan je od izuzetnih susreta upoznavanja bio i posjet predstavnika vjerskih zajednica Republike Hrvatske Islamskoj Republici Iranu kamo nas je poveo naš muftija dr. Azis ef. Hasanović. Slogan djelovanja Udruge ove godine zajednički je ideal i svetinja svih triju monoteističkih religija: „Ljubi svoga bližnjega kao sebe samoga!“ (Levitski zakonik 19,18; Evanđelje po Marku 12,31) „Nitko od vas istinski ne vjeruje sve dok ne želi svome bratu ono što želi sebi.“ (Poruka Poslanika - Hadith-Nawawi) Taj predivni ideal odiše božanskim dostojanstvom i izvornim humanizmom, međutim vrlo je izazovan i čini se neprimjenjivim u svakodnevnici. Osim nekih zakašnjelih dječjih bolesti, u našoj društvenoj zajednici uživamo vjerske slobode, no naše je doba vrlo nesigurno i opasno promjenjivo. Svjedocima smo podizanju betonskih i žičanih zidova koji odvajaju i udaljavaju ljude. Čelnici vodećih svjetskih sila otvoreno kažu da im je samo stalo do svojeg naroda, svojih interesa i prosperiteta. Mogu li nas slične segregacije i promjene zateći i iznenaditi u vezi s vjerskim slobodama? Naravno, itekako. Područje religioznosti je uvijek bilo najplodnije tlo za nicanje raznih isključivosti u ime Boga i naroda. Ako naša Udruga uspije posijati bar malo sjemena nesebične ljubavi prema našem sloganu: „Ljubi svoga bližnjega kao sebe samoga!“, možda nećemo biti lakim plijenom i žrtvama narcisoidnih sebičnjaka koji zavode moralne kolebljivce. 'Ne može biti pravde, [mira i slobode] bez voljnosti da se zagrli…' zaključuje naš laureat Miroslav Volf u svojoj poznatoj knjizi Isključenje i zagrljaj, Zagreb, StePress, 1998. str. 227. Ovaj je skup izuzetna prilika za zbližavanje i zagrljaj.“ Predsjednik Udruge pastor Željko Mraz najavio je petoricu ovogodišnjih laureata kojima su uručena priznanja dr. Branko Lovrec za promicanje kulture mira i vjerske slobode za svakoga. Prvi je dobitnik priznanja bio izuzetni liječnik i humanist i jedan od osnivača Udruge, prof. dr. sc. Slobodan Lang, posmrtno. Nakon minute šutnje u čast ovoj iznimnoj osobi, obrazloženje o dodjeli je iznio prof. Josip Takač. Priznanje je primila njegova supruga dr. Nada Lang. Slijedeći laureat je bio akademik, prof. dr. sc. Ivan Supičić, poznati muzikolog i kulturolog, koji se u svojemu radu uvijek rukovodio istinskim humanizmom i univerzalnim ljudskim vrijednostima. Dodjelu priznanja je predložila i obrazložila bivša predsjednica Udruge mr. sc. Ljiljana Matković-Vlašić ističući dvije akademikove knjige: Za univerzalni humanizam – prema potpunijoj čovječnosti (2010) i Da ljubav živimo – od ideologije ljubavi do ljubavi same (2016). Ove obje knjige gospodin Supičić je poklonio Udruzi. Uslijedio je nadahnuti govor akademika Supičića koji u cijelosti objavljujemo na internetskim stranicama Udruge (http://www.vjerska-sloboda.hr/), kao i u časopisu Vjerska sloboda. Priznanja za promicanje vjerskih sloboda i međureligijskog dijaloga pripadaju požeškom biskupu msgr. dr. sc. Antunu Škvorčeviću i episkopu slavonskom mr. Jovanu Ćulibrku. Njihove zajedničke molitve i nastojanja na zbližavanju zapadnih i istočnih kršćana predstavljaju primjer koji valja slijediti. Detaljno obrazloženje za priznanja i filmski prilog priredio je mr. Augustin Bašić, urednik emisija Ekumena i Duhovni izazovi. Priznanje biskupu Škvorčeviću preuzeo je vlč. Robert Mokri, predstojnik Katehetskog ureda Požeške biskupije, a priznanje episkopu Ćulibrku prezbiter Slobodan Lalić, ravnatelj Srpske pravoslavne opće gimnazije u Zagrebu.   20170205-03_lang.jpg 20170205-08_supicic.jpg 20170205-09_skvorcevic.jpg 20170205-10_culibrk.jpg 20170205-11_volf.jpg Posljednji je laureat ove godine bio jedan od najutjecajnijih teologa na svijetu, prof. dr. sc. Miroslav Volf, profesor teologije na katedri Henry B. Wright Sveučilišta Yale u SAD-u i utemeljitelj Yale centra za vjeru i kulturu. Doktorirao je i habilitirao u Tiibingenu kod dr. Jiirgena Moltmanna. Mislilac je čija je vodilja zalaganje za dijalog, kako među religijama tako i između religijskih i nereligijskih zajednica. Obrazloženje za priznanje iznio je pastor Mladen Dominić, predsjednik Kristovih crkava u Republici Hrvatskoj. Priznanje je preuzela i pročitala poruku profesora Volfa njegova nećakinja Petra Bohall Kuzmić. Citiramo jedan dio njegove poruke: „Religijska sloboda je važna, ali stanje u svijetu što se tiče religijske slobode je strašno. Nedavna izvješća o religijskoj slobodi i poštivanju religijskih različitosti kontinuirano bilježe 'negativne trendove koji prelaze nacionalne i regionalne granice.' Evo primjera tih saznanja: - 46% svjetske populacije živi u državama s visokim ili vrlo visokim stupnjem neprijateljskog odnosa prema religiji - Gotovo 75% svjetske populacije od oko 7 milijardi ljudi živi u državama s visokom razinom vladinih restrikcija vezanih uz religijsku slobodu - U gotovo 33% država pojedince se vrijeđa ili tjera iz njihovih domova zbog osvete vezane za religijske aktivnosti za koje se smatra da vrijeđaju i potkopavaju većinsku religiju, uključujući propovijedanje i ostale oblike religijskog izražavanja - U 30% država terorističke skupine vezane uz neku od religija bile su aktivne u regrutiranju ili sakupljanju sredstava Dobro je poznato kako je antisemitizam u ograničenom smislu mržnje prema Židovima široko raširen. Ali možda je manje poznato kako su kršćani vodeća meta proganjanja i diskriminacije na globalnoj razini, dok su muslimani na drugom mjestu. Islamofobija, nezgrapan i neprecizan izraz, sada se pridružio još nezgrapnijem izrazu kršćanofobija, i to zbog opravdanog razloga. U britanskom izvješću parlamentarne skupine za međunarodnu vjersku slobodu iz 2013. godine možemo pročitati: 'Procjenjuje se kako postoji najmanje 250 milijuna proganjanih kršćana, od uznemiravanja, prijetnji i zatvaranja do mučenja i ubijanja.' Kada usporedimo brojeve, to je kao da je cjelokupna populacija Brazila i Argentine zajedno proganjana; a to je jedan kršćanin na svakih osam ili devet. Možda u manjem omjeru od kršćana, pripadnici svih ostalih religija također su pod stalnim napadom . Tko ih napada? Neki napadi dolaze od strane antireligijskih ekskluzivističkih humanista i iz država koje se identificiraju s bilo kojom od tih skupina. Neki napadi dolaze od suparničkih religija. Ali značajno je da većina napada dolazi od rivalskih verzija iste religije. Šiiti napadaju Sunite muslimane i obrnuto, pravoslavci napadaju katolike i obrnuto, i katolici i pravoslavci napadaju protestante, posebice manje zajednice, i obrnuto. Postoje tvrdnje kako se većina religijskog nasilja događa među pripadnicima rivalske inačice iste religije. To je velika i sramotna mrlja u povijesti svake velike religije. Kada uskraćujemo vjersku slobodu pojedincu, vrijeđamo ljudskost te osobe i ne poštujemo Boga koji ju je stvorio i voli ju bezuvjetno. Ali iza tog humanitarnog rasuđivanja – kako antropološkog i metafizičkog tako i moralnog, postoje praktični razlozi zbog kojih bismo trebali poštovati religijsku slobodu, posebice u povezanom svijetu. Za konferenciju o religiji i nasilju na kojoj sam trenutno govornik Robert George, profesor prava na Sveučilištu, Princeton, napisao je predavanje o religijskoj slobodi. Pred kraj predavanja on navodi: 'Zbog toga što je pravo na religijsku slobodu tako važno za ljudsku dobrobit i ispunjenje, a stoga i za dignitet svake osobe, očekivali bismo da su ljudi na mjestima gdje se ona ne poštuje manje zadovoljni i sigurni. I to je slučaj u cijelom svijetu. Države koje štite religijsku slobodu sigurnije su i stabilnije od onih koje to ne čine, a nacije koje gaze tu slobodu stvaraju plodno tlo za ratove i siromaštvo, teror i radikalne pokrete. Drugim riječima, ne samo da povreda religijske slobode ugrožava bit naše ljudskosti, nego nanosi ozbiljnu štetu poretku i dobrobiti društva'. Čast koja mi je danas ukazana ojačat će moju predanost da govorim protiv povrede religijske slobode bez obzira gdje se ona događa i bez obzira protiv koga je ta povreda uperena. Čuvajući religijsku slobodu, čuvamo svakog pojedinca od nasilja, radimo za mir unutar i među nacijama, a nadasve štujemo Boga koji poziva svaku osobu da prigrli vjeru i način života koji želi slobodno, da vjeruje, kao što to kaže apostol Pavao, srcem!“ 20170205-06_volf.png 20170205-25_hor.jpg Nakon dodjele priznanja laureatima zbor Katedrale hrama preobraženja Gospodnjeg otpjevao je pjesmu Enite ton Kirion. Zatim su uslijedili pozdravi i poruke visokih gostiju i uzvanika: Nj.E. nadbiskup Alessandro D'Errico, apostolski nuncij Svete Stolice, pozdravio je skup u ime pape Franje i istakao kako je ostvarivanje dijaloga među vjerskim zajednicama u Republici Hrvatskoj lijepi primjer koji valja slijediti, čemu doprinosi i djelovanje ove Udruge. Nj.E. Mohammad Reza Sadegh, veleposlanik Islamske Republike Iran, spomenuo je nedavni posjet poslanstva vjerskih zajednica Iranu i važnost međusobnog upoznavanja, kako bi se što bolje ostvarivale svekolike slobode. U ime Vlade Republike Hrvatske i premijera Andreja Plenkovića pozdrave je prenio gospodin Šime Jerčić, ravnatelj Ureda komisije za odnose s vjerskim zajednicama. Po prvi puta skupštini je prisustvovao dr. sc. Porfirije Perić, episkop Srpske pravoslavne Crkve i mitropolit zagrebačko-ljubljanski. Istaknuo je važnost unutarnje duhovne slobode koja je temeljem svake druge slobode i dostojanstva. Dr. sc. Aziz ef. Hasanović, predsjednik Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj, dugogodišnji je prijatelj i laureat Udruge. On je istaknuo važnost poštivanja vjerskih uvjerenja i zamolio za obzirnost u postupanju s više od sedamsto prognanika islamske vjeroispovijesti koji traže azil u Hrvatskoj. Biskup Protestantske reformirane kršćanske Crkve dr. sc. Jasmin Milić prvi je puta bio prisutan na skupštini Udruge. Zaželio je uspješno djelovanje Udruge u duhu ljubavi prema bližnjima. Prof. dr. sc. Ivo Josipović s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i bivši predsjednik Republike Hrvatske, uputio je prigodne riječi ohrabrenja i dobrih želja Udruzi koju on već godinama podupire. I on je jedan od laureata Udruge. Predsjednik Hrvatskog Helsinškog odbora za ljudska prava gospodin Ivan Zvonimir Čičak održao je nadahnuti govor i izjavio kako se ugodno osjeća u našemu društvu. Slijedeći je korak da postane članom Udruge. U ime Filozofskog fakulteta družbe Isusove Sveučilišta u Zagrebu, koji je kao ustanova bio naš laureat, pozdravio nas je prodekan doc. dr. sc. Dalibor Renić. U ime varaždinskog biskupa mons. Josipa Mrzljaka skup je pozdravio vlč. dr. sc. Kruno Novak, svećenik Varaždinske biskupije i profesor na Hrvatskom katoličkom sveučilištu. U ime Grada Zagreba i njegova gradonačelnika pozdravila nas je gospođa Elizabeta Knorr, iz službe za promicanje ljudskih prava i ravnopravnosti. U ime Kršćanske Adventističke crkve skup je pozdravio pastor Neven Klačmer, predsjednik Hrvatske konferencije Kršćanske adventističke crkve. Spomenuo je kako je 1994. Kršćanska adventistička Crkva inicirala osnivanje Udruge za vjersku slobodu u Republici Hrvatskoj te će i dalje nastojati podupirati njeno djelovanje. Ova je Udruga ogrankom internacionalne mreže udruga (IRLA) koja je osnovana 1893. i djeluje u 80 zemalja svijeta, uključujući Kazakhstan, Azerbaijan i Rusiju — i ima dopisnike u 172 države svijeta. 20170205-05_derico.jpg 20170205-04_iran.jpg 20170205-20_boras_sime_porfirije.jpg 20170205-15_porfirije.jpg 20170205-17_hasanovic.jpg 20170205-07_josipovic.jpg 20170205-16_cicak.jpg 20170205-24_klacmer.jpg Kao i prošle godine završni govor je održao prof. dr. sc. Ivan Markešić, znanstveni savjetnik Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb. Njegov je cijeli govor objavljen na internetskim stranicama Udruge (http://www.vjerska-sloboda.hr/), a objavit će ga i časopis Vjerska sloboda u svojemu slijedećem broju. Citiramo završne misli ovog izuzetno vrijednog govora u kojem nas profesor Markešić poziva njegovati kulturu koja prihvaća dijalog: 20170205-02_markesic_1.jpg 20170205-28_boras_mark_derico.jpg 20170205-19_augustin.jpg „A učiti dijalogu, znači poučavati 'kako se obogatiti različitošću drugoga', jer u dijalogu nema gubitnika, nema onih koji čije se mišljenje uzme kao zadnje. Dijalog nije 'brzinska kava'. Prihvaćanje dijaloga s izbjeglim osobama, s drugima, znači jednu novu kulturnu revoluciju u Europi, znači promjenu 'kulture govora u zrcalu' u kulturu govora s drugim, promjenu kulture monologa u kulturu dijaloga. No, da bi se do toga došlo, potrebna je edukacija, obrazovanje za novo vrijeme, za nove odnose. I jedna od najvažnijih zadaća naše Udruge za vjersku slobodu je edukacijom o dijalogu i njegovim vrijednostima mijenjati kulturu odnošenja među ljudima u našemu društvu. I u tome će Udruga, nadam se, i dalje ustrajavati. Udruga za vjersku slobodu mora i ovaj put ostati na visini zadatka. Svjesni smo da nema gotovih i dugoročno uspješnih rješenja. U tu svrhu poslužimo se riječima velikoga Konfucija: „Mislimo li sijati žito, računajmo s vremenom od godinu dana; želimo li uzgajati voćke, računajmo s vremenom od 10 godina; međutim, namjeravamo li odgajati i obrazovati ljude, računajmo s vremenskim rokom od preko 100 godina.“ 20170205-33_svi_2.jpg 20170205-22_odbor.jpg 20170205-30_darko_mraz.jpg 20170205-29_takac_novinarka.jpg 20170205-34_svi_3.jpg Zahvaljujemo svim učesnicima na svečanoj skupštini, laureatima, dragim gostima i svim prijateljima vjerske slobode. Sretan vam Međunarodni dan vjerske slobode. Ako potrebe svojih bližnjih poistovjetimo s onim što sebi želimo, slijedeće obilježavanje ovog dana, zadnji vikend u siječnju 2018. može biti isto tako svečano i dostojanstveno kao što je bilo ovo. Posebnu zahvalnost izražavamo Sveučilištu u Zagrebu na gostoprimstvu te medijima koji su zabilježili ovaj događaj. Dragutin Matak, glavni tajnik Udruge za vjersku slobodu u republici Hrvatskoj 20170205-31_darko_matak.jpg 20170205-27_darko_porfirije.jpg 20170205-34_svi_3.jpg