Logo
Facebook YouTube RSS Twitter
Udruga za vjersku slobodu u Republici Hrvatskoj, nevladina je i neprofitna organizacija koja okuplja vjernike, svećenike i vjerske službenike raznih vjerskih zajednica, one koji ne pripadaju nijednoj vjerskoj zajednici i ateiste u svim županijama Hrvatske s jedinstvenim ciljem: obrana, očuvanje, širenje i oplemenjivanje vjerskih sloboda pojedinaca i vjerskih zajednica kao i unaprjeđenje prava na slobodu savjesti i vjeroispovjedi.
Knjiga Vjerske zajednice u Hrvatskoj
header

Matija Kovačević: Kriza, jedinstvo i osobne slobode (2. dio)


Progonstvo se nastavilo u brojčano blažem obliku za vrijeme Trajana, Marka Aurelija, Septima Severa i Maksimina Tračanina koji je ubijao samo vođe. No, iako su kršćani još od prvog stoljeća doživljavali progone na lokalnim razinama, carevi još uvijek nisu bili voljni propisati sveopći zakon usmjeren protiv kršćana.

» Opširnije

Drago Pilsel: Vjerska sloboda je prije svake ljudske vlasti


Izlaganje Drage Pilsela na tribini Hrvatske kršćanske koalicije povodom Dana vjerske slobode u knjižnici Bogdana Ogrizovića u Zagrebu, 27. siječnja 2012:

Dan vjerskih sloboda se ne obilježava istodobno diljem svijeta.  Neki ga slave 15. siječnja u spomen na mučeništvo sv. Anastazije, 25.12.304. (ali se blagdan pomaknuo na 15. siječnja). Ona je pala za slobodu vjere za vrijeme cara Dioklecijana u Sirmijumu (današnja Srijemska Mitrovica) na granici kršćanskog Istoka i Zapada, pa je slavljena na istoku i zapadu te je u kršćanskome svijetu postala simbolom jedinstva kršćana. U nas se posebno slavi u Zadru u katedrali sv. Stošije, ili sv. Anastazije, gdje su njene moći dovedeni iz Carigrada za doba biskupa Donata.

» Opširnije

Dragutin Matak: "Sekte" kao izazovi vjerskoj slobodi


20120205-sekte.jpgFrancuski je parlament donio zakon u lipnju 2001. kojemu je cilj "pojačati preventivu i represiju nad skupinama sektaške naravi". Objavili su listu od 172 vjerske skupine na koje se odnosi zakon. Neke se od njih nazivaju crkvama, druge zajednicama ili jednostavno udruženjima. Određen broj nezavisnih evanđeoskih crkava je spomenut, i Jehovini svjedoci iako ih ima oko 200,000 u Francuskoj. Kršćanska adventistička crkva nije na listi ovaj puta... ali što će biti u budućnosti tko zna? Oni koji se povedu francuskim primjerom sačinjavat će svoje liste...

» Opširnije

Matija Kovačević: Kriza, jedinstvo i osobne slobode (1. dio)




       Nakon erupcije islandskog vulkana Eyjafjallajökulla i posljedične krize, Slavoj Žižek je uputio poziv na globalnu političku reorganizaciju koja ljudska prava stavlja u sasvim drukčiji položaj od onoga na kojeg smo navikli, otvoreno zahtijevajući povratak – njegovim riječima – „striktno egalitarističkoj pravdi“, „teroru“, „voluntarizmu“ i „doušnicima koji prijavljuju neposlušne“ tijekom budućih kriza. To je bio povod za ozbiljno razmišljanje i pisanje ovih članaka čiji je cilj, predstavljanjem triju povijesnih primjera ujedinjenja tijekom krize, prikazati kako kriza oblikuje jedinstvo i u kojem se položaju pritom nađu osobne slobode.

Predstavljeni primjeri su:

1. Rimsko Carstvo u doba Krize trećeg stoljeća
2. Kriza Weimarske Republike i uspon nacističke Njemačke
3. Teroristički napadi na Sjedinjene Američke Države, 11. rujna 2001.

Dok čitate opise političke, društvene, kulturne i religijske situacije u ovim primjerima, srdačno ste pozvani promišljati, tražiti usporedbe i pouke za današnje vrijeme i prilike.

» Opširnije

||